Jara repica

Jara repica (Brassica napus) je dvoslojna biljka iz porodice kupusnjača. Ovo je jednogodišnja zeljasta biljka sa uspravnim razgranatim stabljikom visine do 1,5-1,8 m. Donji listovi su veće lire-peristonade – isečene, peteljke; gornji -čvrsti, izduženo-lancetasti. Stabljike i listovi su prekriveni jakim voštanim premazom. Listna ploča je sa donje strane pubescentna. Cvetovi su žuti. Cvast je četka. Uljana repica je samooprašivač, ali je moguće i njeno unakrsno oprašivanje.

Plod je mahuna, uska, ravna, duga 5 do 10 cm, glatka sa tankim dugim nosom. Puca u zrelosti. Seme su sitne, crne ili braon boje, glatke površine. Masa 1000 semena je 2,6-5 g. Njihov plod sadrži od 18 do 30 komada.

Proleća repica je biljka otporna na hladnoću. Njeno seme počinje da klija na temperaturi od 1-3°C. Cenjena je zbog svoje sposobnosti da brzo raste i izgradi veliku (najveću među krstonosnim zelenim đubrivom) zelenu masu u hladnim jesenjim i prolećnim periodima. Njeno seme sadrži od 35 do 45% ulja za sušenje (jodna vrednost 101), 21% proteina i do 17-18% ugljenih hidrata. Ulje proleće repice najčešće se koristi u tehničke svrhe (u proizvodnji sapuna, tekstila, farbi i lakova. Ima široku primenu u metalurškoj i drugim industrijama.

Ulje nekih sorti odlikuje se visokim ukusom pa se koristi u hrani i raznim granama prehrambene industrije. Kolač od proleće repice sadrži dosta proteina (do 38-40%) i dobro izbalansiranih aminokiselina. Količina lizina u ulju dostiže 6,1%. Međutim, njegova hranljiva vrednost je niska zbog visokog (do 6%) sadržaja štetnih glukozinolata, koji mu daju gorak ukus i negativno utiču na funkcionisanje štitaste žlezde (naročito kod svinja i živine).

Zbog toga se mora hraniti u malim dozama i nakon posebnog tretmana. Kolač neerukičnih i niskoglukozinolatnih sorti nema negativnih efekata na organizam životinja. Zelena masa jare repice ima široku primenu u krmne svrhe. Sadrži 4,9-5,1% proteina, odnosno 2 puta više nego u zelenoj masi kukuruza i suncokreta. Proleća repica je dobra medonosna biljka.